Ja sam dugogodišnji zavisnik od slatkiša. Jednom (davno) lečena, zalečena, ali neizlečena. I vajkala sam se danas kako u kući nema ničeg slatkog.
A onda iza kuće, idući od strine, iskrsnu Staša pokazavši mi punu šaku nekih tanušnih keksića s čokoladom. Jao, poskočih smesta, daj mi, molim te (da ne umrem, mlada i zelena, a neoslađena). I ona mi dade jedan, ali ostale odnese u kuću. A šta je jedan onolicki keksić na mene ovoliku! Daj jooš, Staki, zacvileh, umreću. Teba Ignjatu i Maši (da sačuva), reče ona. Ali mi potom ipak dade još dva.
Preostala dva, reče, ostaviće bratu i sestri. Međutim, kad sledeći put izađe iz kuće, u ruci je držala dve polovine samo jednog keksa. Pa šta je to, upitah, ko je pojeo kolače? Neko (pitam se ko) je g(r)icnuo, odgovori ona, pa ću im podeliti. (Za sve postoji rešenje.)
Dve sićušne polutkice našla sam posle u frižideru: jednu na jednoj, drugu na drugoj polici, da se zna koje je čiji deo i da jedno ne pojede sledovanje onog drugog. I nije Maša pojela Ignjatovo, niti Ignjat njeno. Oba komadića pojela sam ja čim oni odoše kući (keksa se ne setivši, a i ne mareći za njim).
Preostala dva, reče, ostaviće bratu i sestri. Međutim, kad sledeći put izađe iz kuće, u ruci je držala dve polovine samo jednog keksa. Pa šta je to, upitah, ko je pojeo kolače? Neko (pitam se ko) je g(r)icnuo, odgovori ona, pa ću im podeliti. (Za sve postoji rešenje.)
Dve sićušne polutkice našla sam posle u frižideru: jednu na jednoj, drugu na drugoj polici, da se zna koje je čiji deo i da jedno ne pojede sledovanje onog drugog. I nije Maša pojela Ignjatovo, niti Ignjat njeno. Oba komadića pojela sam ja čim oni odoše kući (keksa se ne setivši, a i ne mareći za njim).
Нема коментара:
Постави коментар