субота, 9. април 2022.

Sanjala sam noćas kako jedem (tačnije, proždirem) svadbarski kupus. Idem ulicom sa šerpicom u rukama i hoću negde da podgrejem (jer zna se da ja sve volim vrelo; ne prija mi kad je prohlađeno).
Ceo dan se osećam ko da mi je kamen u stomaku. 

O teško meni, ni u snu mi želudac nema mira; i dok spava, to samo maklja i tamani!

 VEROVALI ILI NE - sirće uklanja bore, akne i pege!
Ne trošite pare na plastičnu hirurgiju, budite kupus-salata!

 

Dok ne nađem daljinski, moram da slušam Patrika i Sunđer Boba kako pište. A da bih našla daljinski, moram da sredim sobu.
Lakše je da zatisnem uši.

 Pretila nam je naftna blokada. Naš Supermen je brzinom svetlosti reagovao.
Isusu se drma krst (dupe žvaće gaće). 😉

 Već jednom rekoh, duboko sam nesrećna i bezmerno srećna...

 

Sestra, izvrnuta na ugaonoj, žali se da je boli desna strana grudnog koša.
- Jao, možda me produvala promaja - nagađa.
Ignjat (prilazi i strogo propisuje "lek"): Znam šta ćeš! Ustaj! Deset sklekova!
Dok je on izgovorio "deset", sestra već zanemoćala.
Ti lekovi za male sportiste imaju kontraindikacije kod sredovečnih majki.
Majka (iz kuhinje): Gde ćeš, Igi? (Udaljio se od radnog stola.)
Igi (ironično): U ve-ce, gde bih drugde!
Ja se istopih zbog poslednje reči. ☺